Ogledalo Online Beauty magazin

facebook twitter feed

Kraj mirisa kakve znamo i volimo

chanel-no5

Izvor: liderpress.hr/lider-trend

Hoćemo li u skoroj budućnosti najslavnije parfeme današnjice, poput Chanela No. 5 čije posebno pakiranje stoji više od 12 tisuća kuna, moći vidjeti i pomirisati samo u muzeju?

Zašto? Zato što su se na popisu uzročnika alergija našli i mirisi, odnosno sastojci brojnih parfema kao što su citral i eugenol, eterična ulja limuna, tangerine, naranče, klinčića, ruže… Europska komisija namjerava zakonski zabraniti uporabu čak 12 cvjetnih i biljnih esencija u proizvodnji parfema.

Iako je u mnoge parfeme koji preplavljuju svjetsko tržište kozmetike utkano oko šest tisuća sastojaka, ‘žrtvom’ će postati prirodne esencije koje se u proizvodnji parfema rabe tisućama godina. Naime, arheolozi su na Cipru 2003. otkrili najstariju tvornicu parfema koja je radila prije više od četiri tisuće godina. Nađena su i četiri recepta prema kojima je u Italiji, tehnikom koju je opisao Plinije Stariji, proizveden miris kao što se to radilo prije četiri tisuće godina na Cipru.

Toliko je trebalo vremena, a možda i manje jer prije na to nitko nije upozoravao, da ljudi postanu alergični i na mirise. No pitanje je ako Europska komisija doista zabrani uporabu prirodnih esencija koje u 90 posto slučajeva čine bazu parfema, što će učiniti s onih pet tisuća raznih mirisa u proizvodima koje svakodnevno rabimo u kućanstvu i općenito?

Što će se dogoditi s proizvodnjom organske kozmetike koja je u zamahu i trenutačno ima više od 1400 brendova te aromaterapijom u kojoj se naveliko upotrebljavaju eterična ulja koja, osim što parfemima daju željeni miris, imaju i ljekovita svojstva? Hoće li biti dovoljno da proizvođači na deklaraciji proizvoda naznače kolika je količina citrala u parfemu pa da alergični na taj sastojak odustanu od kupnje?

Proizvođačima parfema iznošenje takvih podataka u javnost znači otkrivanje poslovne tajne jer svaki od njih proizvodi po tajnoj recepturi. Tko je spretniji u nijansiranju cvjetnih komponenti, taj je vlasnik i najkvalitetnijih parfema, što znači da ima najveći utjecaj na tržištu kozmetike te ostvaruje najveći profit.

Ali da vidimo gdje je još, osim u parfemima, ‘grešni’ citral? To eterično ulje cvijeta verbene, mirte, ljekovite i začinske biljke, limuna i naranče nalazi se u brojnim proizvodima za osobnu njegu: kupkama, losionima te ostalim raznim preparatima za njegu kože, ali i u sredstvima za sunčanje. No citral je moguće sintetizirati, kao i mnoge druge sastojke koji se rabe u izradi parfema, potpuno oponašajući prirodne, originalne esencije. Sintetizirati i krivotvoriti moguće je i ostale vrste eteričnih ulja, pa i eugenol, koji najviše sadrže klinčići, bosiljak, lovorov list, ali i cimet, muškatni oraščić…

Najčešće se krivotvori ružino eterično ulje jer je vrlo skupo. Naime, od četiri tone ružinih latica dobije se samo litra ulja. Uglavnom se umjesto ružina ulja rabe kombinacije ulja palmarose i nekih vrsta geranija, sintetske mućkalice stearoptena, beta-ionona, damascenona, ružinih ksida, feniletilnog alkohola i citronelola te organska otapala pomiješana s biljnim uljima. Stoga ne začuđuje što se javljaju alergije. Ali ni prirodno ružino ulje ne smije se upotrebljavati u količini većoj od dopuštene zbog toga što iritira kožu pa se rabi samo u koncentracijama do jedan posto. Osim u parfemima ružino ulje dosta se primjenjuje i u kozmetici protiv starenja jer iznimno dobro revitalizira zrelu i suhu kožu.

Eugenol, osim u kozmetici, rabe i u medicini kao analgetik i lokalni antiseptik te u stomatologiji, a služi i kao umjetna zamjena vaniliji u proizvodnji vanilina. Kao i citral, i eugenol je siguran za uporabu, osim ako ga se proguta u većoj količini. Upotrebljavan u dopuštenim količinama, eugenol ublažava osip i još neke kožne tegobe pa se rabi i u proizvodnji losiona.

Budući da su esencije iz cvijeća i biljaka prisutne u mnogim kozmetičkim preparatima, ograničavanje njihove uporabe ili potpunu zabranu kozmetička industrija smatra besmislenom. Pitaju se gdje je kraj zabranama i hoće li sljedeći na popisu biti psi i mačke zbog toga što su neki alergični na njihovu dlaku?

Ali mirisna paranoja ne drma samo Europu; pojam ‘histerija Halifax’ nastao je u Kanadi nakon zabrane uporabe parfema i dezodoransa. Prekršivši tu zabranu, 17-godišnji učenik koji je u školu došao nagelirane kose umalo je kazneno procesuiran. Miris gela silno je iritirao njegova profesora pa je tražio da se mladića kazneno procesuira, što je uspio spriječiti Charles Low, predsjednik Canadian Cosmetic Toiletry and Fragrance Associationa, udruge proizvođača parfema, šampona i ostalih kozmetičkih preparata.

Osim u Kanadi teškoća s parfemima i ostalom mirisnom kozmetikom imaju i u Sjedinjenim Američkim Državama. Ni ondje nije preporučljivo namirisan doći u bolnicu, školu, ured, sud, javni promet i ostali javni prostor. Tako u restoranima postoje odvojeni prostori u koje je zabranjen ulazak osobama koje rabe parfem ili neki drugi mirisni kozmetički proizvod.

O zabrani mirisnih sredstava u deterdžentima, osvježivačima i sredstvima za čišćenje još se ne govori iako se oni rabe sve više. Opravdanje za uporabu parfema u javnim prostorima opravdava se statističkim podatkom da su unatrag 40 godina traženiji za deset puta. Zbog toga novi europski zakon o kozmetičkim sredstvima želi ozakoniti objavu sastojaka u mirisima na deklaraciji, iako neki sadrže čak 200-tinjak sastojaka.

Anne Leetz, predstavnica Europske komisije za okoliš, opravdala je to tvrdnjom da o 86 posto sastojaka koji se rabe u parfemima nema dovoljno podataka pa se ne može ustanoviti jesu li štetni za okoliš, odnosno alergične osobe. Proizvođači parfema tvrde da je potrebno najmanje desetljeće da se ispita djeluju li štetno esencije i kemikalije u parfemima.

A što kažu liječnici o uporabi parfema i mirisa?
- Kad spomenemo mirise, obično mislimo na ugodu koju izazivaju, međutim, nije uvijek tako. Osobe koje imaju poremećaj dišne sluznice - hiperreaktivnost ili preosjetljivost - mogu na mirise reagirati kašljem ili gušenjem, osobito ako je riječ o visokoj koncentraciji hlapljivog aerosola u mikrookolišu. Stoga takvim bolesnicima ne treba preporučivati uporabu preparata na bazi eteričnih ulja - kaže mr. sc. Alma Rožman, doktorica medicine iz zagrebačke Poliklinike za bolesti dišnog sustava.

Prevencija alergija podrazumijeva što manje alergena u okolišu i dobru zaštitu sluznice dišnog trakta od utjecaja alergena, naglašava dr. Rožman. Poznato je da su najčešći alergeni iz okoliša pelud stabala, trava i korova. Peludna zrnca u kontaktu s lebdećim česticama iz zraka imaju mnogo intenzivniji alergijski učinak, što znači da veća onečišćenost zraka jača njihovu alergijsku sposobnost.

Via liderpress.hr/lider-trend

Tags: miris, parfem, ulja

najčitanije

zadnji komentari

Parfumerija Sve o parfemima Kraj mirisa kakve znamo i volimo